Najduža sezona kupanja u Europi ne znači nužno i najtoplije more u srpnju. Važnije je koliko dugo tijekom godine realno možete računati na dobru kombinaciju ugodne temperature vode, sunca, relativno mirnog mora i temperature zraka zbog koje je ugodno ostati na plaži i nakon izlaska iz vode.
Što zapravo znači „duga sezona kupanja“ i kako je sastavljena ova ljestvica?
Temperatura mora tek je početak
Kada uspoređujete otoke, lako je usredotočiti se na samo jedan broj. Prosječna temperatura mora može izgledati odlično, a određeni dan ipak biti neugodan za kupanje zbog jakog vjetra, visokih valova ili svježeg zraka. Vrijedi i obrnuto: more od oko 20°C može biti sasvim ugodno ako je plaža zaklonjena, sunce sja i nakon izlaska iz vode čeka vas topao i suh dan. Zato u ovoj ljestvici sezona kupanja znači razdoblje u kojem je plivanje realan dio odmora, a ne samo tehnička mogućnost da uđete u more.
Ne postoji univerzalna granica ugode. Nekome je 19°C sasvim dovoljno za aktivno plivanje, dok drugome i 22°C djeluju hladno. Zato koristim praktičnu, a ne medicinsku ili službenu skalu. Oko 22–23°C i više većina turista može razmišljati o duljem boravku u vodi bez posebne prilagodbe na hladnoću. Pri 19–21°C mnogo važniji postaju sunce, vjetar, temperatura zraka i osobna tolerancija na hladnoću. I hladnija voda može biti ugodna za kratko kupanje, ali više nije jednako univerzalan argument pri izboru otoka.
Važna je i toplinska inercija mora. Voda se zagrijava i hladi sporije od kopna, pa se kalendar kupanja ne poklapa točno s kalendarom temperatura zraka. Na mnogim mediteranskim otocima rujan i listopad puno su bolji mjeseci za kupanje od travnja i svibnja, čak i kada su neke poslijepodnevne temperature zraka slične. Nakon ljeta more tjednima zadržava akumuliranu toplinu, dok se u proljeće tek oporavlja od zimskog hlađenja. To je jedan od razloga zbog kojih ljestvica nagrađuje destinacije gdje dobri uvjeti za kupanje traju duboko u jesen.
Atlantik funkcionira drukčije. Na Madeiri i Kanarskim otocima godišnje kolebanje temperature vode manje je nego u mnogim dijelovima Mediterana. To ne donosi rekordno toplu vodu usred ljeta, ali ograničava zimski pad. Službene turističke informacije za Madeiru navode oko 18°C zimi i do približno 24°C ljeti. Takav profil dobro pokazuje razliku između otoka na kojem je more vrlo toplo samo nekoliko mjeseci i otoka na kojem kupanje ostaje realna opcija gotovo cijele godine.
Na sve to nadovezuju se mikroklime. Na planinskim otocima jedna strana može biti vlažnija i izloženija vjetru, dok je druga sunčanija i suša. Isto vrijedi i za pojedine uvale: plaža otvorena prema prevladavajućem smjeru vjetra može biti neugodna toga dana, dok zaštićena uvala nekoliko kilometara dalje nudi gotovo mirno more. Zato ljestvica ne tretira cijeli otok kao jednu vremensku točku. Važno je i ima li putnik dovoljno različitih plaža te može li se po potrebi preseliti na povoljniji dio obale.
Kada je kupanje ugodno prosječnom turistu?
Najduža sezona ne znači automatski i najbolju sezonu. Cipar u jesen može ponuditi toplije more od atlantskih otoka, ali Kanari zadržavaju realnu mogućnost kupanja kroz velik dio zime. Kreta i Rodos iznimno su jaki u drugoj polovici ljeta i u jesen, ali u hladnijim mjesecima razlika u korist južnijih destinacija postaje jasna. Redoslijed na ljestvici zato odražava kontinuitet dobrih uvjeta tijekom godine, a ne najvišu temperaturu vode u jednom mjesecu.
U obzir uzimam i vrijeme nakon izlaska iz mora. Kupanje u vodi od 20°C može biti ugodno za sunčanog dana s više od 24°C u zraku, a puno manje privlačno uz oblake, jak vjetar i 18°C. Zato zimsko kupanje na jugu Gran Canarije može biti lakše nego što sugerira sama temperatura oceana, dok jesenska oluja uz topliji Mediteran može potpuno izbaciti plažu iz dnevnog plana.
Službenu sezonu kupanja treba promatrati odvojeno. To što na plaži više nema spasioca, najma ležaljki ili otvorenog beach bara ne znači da je more odjednom postalo prehladno. U izrazito sezonskim ljetovalištima infrastruktura može početi zatvarati prije nego što zaista prestanu dobri uvjeti za kupanje. I obrnuto: topla voda ne znači automatski sigurno kupanje. Valovi, struje, lokalne zabrane i upute spasilaca uvijek imaju prednost pred klimatskim statistikama.
Prije izbora otoka vrijedi odgovoriti na četiri pitanja:
- Želim li plivati svaki dan ili mi je dovoljno moći ući u more tijekom najsunčanijih i najmirnijih dana?
- Trebam li zaista toplu vodu ili mi odgovara oko 19–21°C ako je na plaži i u zraku ugodno?
- Je li plivanje glavni cilj putovanja ili dodatak razgledavanju, planinarenju i obilasku otoka?
- Putujem li izvan glavne sezone, kada dio infrastrukture možda više ne radi iako je vrijeme još dobro?
Ta je razlika posebno važna za putovanja u svibnju, listopadu, studenom i zimi. Netko tko u listopadu traži najtoplije more može izabrati sasvim drukčiji otok od osobe koja želi plivati u siječnju. Zato vrh ljestvice ne zauzimaju nužno otoci s najtoplijom vodom na vrhuncu ljeta, nego oni koji najduže održavaju praktičnu i ponovljivu sezonu kupanja te daju razumnu šansu za dobar dan na plaži i izvan klasičnih ljetnih mjeseci.
7. Kreta – dugo ljeto koje se najbolje produžuje na jugu otoka
Kreta ima jednu od najdužih klasičnih sezona kupanja u Grčkoj, ali njezina najveća prednost nije ekstremno toplo more usred ljeta. Važnije je to što se dobri uvjeti mogu zadržati dugo nakon završetka školskih praznika. Rujan je na Kreti mnogo pouzdaniji mjesec za kupanje od svibnja jer more zadržava toplinu akumuliranu tijekom cijelog ljeta, dok se krajem proljeća voda tek počinje ozbiljnije zagrijavati nakon zime.
Razlika se jasno vidi u dugoročnim klimatskim podacima. U području Herakliona prosječna temperatura mora iznosi oko 19°C u svibnju, približno 24°C u rujnu i još oko 22–23°C u listopadu. Ako na Kretu idete prvenstveno zbog duljeg plivanja, svibanj je bolje promatrati kao početak sezone, a ne kao ekvivalent jeseni. U listopadu je voda obično toplija nego u svibnju, ali raste vjerojatnost kiše, oblaka i promjenjivijeg vremena.
Ni cijeli otok ne može se promatrati kao jedno ljetovalište. Kreta je dugačka, planinska i ima izražene lokalne klimatske razlike. Službeni turistički portal otoka ističe da je jug općenito topliji od sjevera, a obala Libijskog mora među najtoplijim područjima Grčke. U praksi je to osobito važno izvan vrhunca ljeta. Ako je prioritet što dulja sezona, južna obala vrlo je snažan izbor, posebno oko Paleochore, Plakiasa, Matale ili dalje prema istoku, prema Ierapetri.
To ipak ne znači da je jug uvijek mirniji. Reljef može ubrzavati vjetar kroz planinske prolaze, a neke otvorene plaže mogu biti snažno izložene valovima. Umjesto jednostavnog pravila „jug je dobar, sjever loš“, bolje je pogledati konkretan zaljev i prognozu za taj dan. I na sjeveru postoje dobro zaštićena mjesta, a uvjeti oko Agios Nikolaosa ili Elounde mogu biti sasvim drukčiji od onih na otvorenijim dijelovima obale.
Ljeti je važan faktor meltemi, sezonski vjetar iz sjevernih smjerova. Najviše se povezuje sa srpnjem i kolovozom i može smanjiti osjećaj vrućine tijekom najtoplijih dana, ali za kupače ima i drugu stranu. Jači vjetar može podići veće valove, otežati mirno plivanje i učiniti da se nakon izlaska iz vode zrak osjeća hladnije nego što pokazuje termometar.
Sjever Krete zauzvrat ima veliku logističku prednost. Oko Chanije, Rethymna, Herakliona i istočnih ljetovališta koncentriran je velik dio hotela, restorana, rent-a-car usluga i organiziranih plaža. Za putovanje u rujnu to je vrlo praktična kombinacija: more je i dalje toplo, vrijeme je još ljetno, a gotovo sva infrastruktura radi normalno. Rujan je jedan od najsigurnijih izbora za one koji žele izbjeći najveće vrućine srpnja i kolovoza, a ne žele se odreći redovitog kupanja.
Druga polovica listopada već traži više fleksibilnosti. Voda i dalje može mamiti, ali neće svaki dan biti za plažu. Češće se pojavljuju oblačna razdoblja, kiša, jači vjetar i veći valovi, a nakon prolaska fronte temperatura zraka može pasti dovoljno da izlazak iz mora više nije ugodan. Zato je najbolje Kretu planirati kao kombinaciju kupanja, razgledavanja, planinarenja i izleta po otoku – što olakšava i izbor prtljage, kao što objašnjavamo u našem vodiču o izboru između tvrdog i mekog kofera upravo za takav mješoviti tip putovanja. Za lijepog vremena idete na plažu, a za lošijeg ne gubite cijeli dan jer alternativa ima mnogo.
U jesen se pojavljuje i pitanje sezonalnosti ljetovališta. U manjim obalnim mjestima dio usluga može se početi zatvarati kako broj turista opada. To je važna razlika između pitanja „je li more još dovoljno toplo?“ i „radi li ljetovalište kao u kolovozu?“. Za boravak u listopadu bolje je izabrati bazu s cjelogodišnjim uslugama ili barem unaprijed provjeriti što ostaje otvoreno.
Ako datum možete prilagoditi svojim očekivanjima, praktičan izbor izgleda ovako:
- Najtoplije moguće more: kolovoz i rujan, pri čemu rujan obično nudi bolji kompromis između temperature vode, vrućine i broja turista.
- Dobar omjer vremena i manje gužve: lipanj, rujan i početak listopada; more je tada puno ugodnije nego u rano proljeće, a pritisak glavne sezone popušta.
- Najkasnije jesensko kupanje: listopad, posebno uz fleksibilan plan i bazu iz koje je lako dosegnuti različite dijelove otoka; studeni je već za putnike koji prihvaćaju znatno veći meteorološki rizik.
Kreta je sedma ne zato što ima kratku sezonu, nego zato što se destinacije iznad nje još bolje nose s kasnom jeseni i zimom. Za putnika iz srednje Europe u rujnu i dalje je jedan od najjednostavnijih izbora: toplo more, puna infrastruktura i golema ponuda plaža. U drugoj polovici listopada iz vrlo pouzdane plažne destinacije postaje fleksibilniji otok na kojem kupanje i dalje može biti izvrsno, ali ne bi trebalo biti jedini plan za cijeli odmor.
Putni koferi Peli ATX
6. Rodos – jedan od najpouzdanijih grčkih otoka za kupanje nakon ljeta
Rodos vrlo dobro pokazuje koliko malo školski kalendar govori o stvarnoj sezoni kupanja. U srpnju i kolovozu more je vrlo toplo, ali upravo rujan i listopad daju otoku posebno snažnu prednost nad mnogim sjevernijim destinacijama. Nakon cijelog ljeta voda dugo zadržava visoku temperaturu, dok zrak više nije tako iscrpljujuće vruć. Za putnika kojem je kupanje glavni prioritet rujan na Rodosu gotovo je bez kompromisa: infrastruktura radi, dani su dugi, a more je osjetno toplije nego krajem proljeća.
Razlika između svibnja i jeseni velika je. U svibnju već mogu biti vrlo topli i sunčani dani, ali more se tek zagrijava i mnogima će još djelovati svježe. Lipanj pruža puno veću sigurnost ugodnog kupanja, a od srpnja do rujna voda doseže tipične ljetne vrijednosti. U listopadu more često još ostaje oko 24–25°C, pa putnik izvan sezone može imati bolje uvjete nego netko u svibnju. Ono što se najviše mijenja jest stabilnost vremena: povećava se vjerojatnost kiše, oblaka i vjetrovitijih dana.
Na Rodosu je izbor obale iznimno važan. U toplom dijelu godine najčešći vjetar dolazi sa sjeverozapada, zbog čega je zapadna strana prirodan izbor za windsurfere i ljude koji vole dinamičnije more. Ixia i Ialyssos poznati su upravo po tome. Za one koji žele prije svega mirno plivanje slika je drukčija. Istočna i jugoistočna obala obično nude više uvala i mjesta bolje zaklonjenih od prevladavajućeg vjetra, pa je ondje najlakše tražiti bazu za odmor usmjeren na more.
Faliraki je praktičan za one koji žele veliku plažu i punu infrastrukturu. Anthony Quinn Bay privlači stjenovitim krajolikom i bistrom vodom, ali se mala uvala brzo napuni. Tsambika nudi široku pješčanu plažu, a oko Lindosa i St Paul's Baya ima više zaklonjenih mjesta među stjenovitim dijelovima obale. Južnije dolaze mirnija područja, dok Prasonisi ima sasvim drukčiji karakter i snažno je povezan s vjetrom i vodenim sportovima. Na Rodosu ne vrijedi birati plažu samo prema fotografijama – smjer vjetra može biti važniji od nekoliko dodatnih kilometara.
Rujan je mjesec koji je najlakše preporučiti ako želite provesti mnogo vremena u vodi. Temperatura zraka ostaje visoka, more je toplo, a većina turističkih usluga radi normalno. Listopad je također vrlo dobar, osobito u prvoj polovici. U mnogim godinama voda je i dalje jasno iznad 20°C, a sunčan dan može podsjećati na blažu verziju ljeta. Ipak, dobro je imati plan B jer jedna fronta može donijeti valove, kišu ili jači vjetar i maknuti plažu iz prvog plana na dan ili dva.
Studeni je granica nakon koje Rodos više nije pouzdana destinacija isključivo za plažu. More može još biti oko 22°C, u nekim godinama i malo toplije, pa temperatura vode nije uvijek glavni problem. Puno važniji postaje zrak. Dnevne maksimalne temperature padaju, dani su kraći, a razdoblja kiše i oblaka češća. Rodos u studenom ima smisla za one koji žele istraživati otok i kupanje smatraju ugodnim bonusom, a ne za one koji očekuju nekoliko sati na plaži svaki dan.
Kraj turističke sezone mijenja i atmosferu u ljetovalištima. U listopadu veća mjesta uglavnom još funkcioniraju relativno normalno, ali kasnije u jesen dio hotela, beach barova, rent-a-car punktova i sezonskih restorana zatvara. To je posebno važno u manjim mjestima gotovo potpuno ovisnima o ljetnom turizmu. To što još možete ući u toplo more ne znači da će okolina izgledati kao u kolovozu. Izvan sezone bolje je izabrati bazu s cjelogodišnjim uslugama, osim ako svjesno tražite mirnije, djelomično „uspavano“ ljetovalište.
U usporedbi s Kretom, Rodos ima jednu praktičnu prednost: manji je i lakše se premjestiti na drugu obalu kada su lokalni uvjeti loši. Ako na zapadu jako puše, do mnogih istočnih plaža može se stići bez gubitka cijelog dana. Veća fronta naravno zahvatit će cijeli otok, ali kod lokalnog vjetra ta fleksibilnost stvarno vrijedi.
Za putnika iz srednje Europe izbor je zato prilično jasan. Rujan donosi gotovo cijeli ljetni paket bez njegove najveće intenzivnosti, a listopad je najbolji mjesec za one koji stvarno žele produžiti sezonu. Svibanj može biti izvrstan za razgledavanje i prva kupanja, ali po temperaturi mora zaostaje za jeseni. Studeni je već za fleksibilnije putnike kojima ne smeta jedan dan provesti u vodi, a sljedeći u gradu Rodosu, Lindosu ili obilasku otoka. Upravo ta duga i topla jesen podiže Rodos na šesto mjesto.
Putni ruksaci i torbe Peli Aegis
5. Malta – more ostaje toplo dugo nakon školskih praznika
Malta ima vrlo dugu jesensku sezonu kupanja i upravo tada posebno dobro stoji u odnosu na mnoge sjevernije destinacije. U proljeće sunce već može biti jako, ali more je nakon zime još svježe. U jesen je obrnuto: zrak postupno gubi ljetnu vrućinu, dok voda još tjednima otpušta toplinu prikupljenu u srpnju i kolovozu. Zato su rujan i listopad na Malti znatno bolji za kupanje od travnja ili početka svibnja, čak i ako su neke temperature zraka slične.
Dugoročni klimatski podaci to jasno pokazuju. U području Vallette prosječna temperatura mora iznosi oko 25–26°C u rujnu, približno 23°C u listopadu i oko 21°C u studenom. Za usporedbu, u svibnju je oko 19°C. To ne znači da će svaki dan u studenom biti prikladan za plažu, ali objašnjava zašto kasna jesen i dalje može ponuditi dobre uvjete za plivanje. Voda se hladi sporije od zraka, pa kraj plažne sezone na Malti češće određuje vrijeme iznad mora nego sama temperatura vode.
Rujan je najpredvidljiviji. More je gotovo jednako toplo kao u kolovozu, a dugoročni podaci za Maltu pokazuju prosječne dnevne maksimume oko 29°C. Listopad je blaži, ali prosječni maksimumi i dalje su oko 25°C. Istodobno rastu količina oborina i rizik razdoblja nižeg tlaka ili olujnijeg vremena. U studenom prosječni maksimumi padaju prema 21°C, a kiša postaje češća, pa višednevno putovanje zasnovano isključivo na plaži postaje rizičnije. More ipak može ostati dovoljno toplo i onda kada vrijeme na kopnu više ne djeluje ljetno.
Mala veličina arhipelaga velika je prednost. Ako je jedna strana otoka vjetrovitija, u razumnom vremenu možete prijeći na drugu obalu i potražiti zaklonjeniji zaljev. Kod velike oluje to, naravno, nije jamstvo, ali kod lokalnog vjetra fleksibilnost je veća nego na velikom otoku. Malta nudi i vrlo različite tipove mjesta za kupanje: pješčane uvale, stjenovite platforme, male zaljeve i izravne ulaze u more iz urbanih zona. U jesen je važnije prilagoditi plažu smjeru vjetra nego svaki dan ići na isto mjesto.
Na glavnom otoku Mellieħa Bay jedan je od najočitijih izbora: najveća pješčana plaža na Malti, plitko more i potpuna infrastruktura. Golden Bay i obližnja Għajn Tuffieħa nude otvorenije i spektakularnije uvale, ali pri nepovoljnom vjetru mogu imati veće valove. Brojna stjenovita kupališta dobra su alternativa za mirne dane ako vam pijesak nije nužan. Malta zato nije mjesto na kojem morate svakog dana ići na istu plažu.
U jesen Malta ima još jednu prednost u odnosu na tipično malo mediteransko ljetovalište: ako vam vrijeme oduzme jedan dan na plaži, program ne propada. Valletta, Mdina, Three Cities, litice, arheološka nalazišta i gusta autobusna mreža omogućuju da kupanje lako zamijenite razgledavanjem – a lagani gradski način pakiranja iz našeg vodiča o pakiranju za putovanje u Milano odlično funkcionira za takve dane. To je posebno važno u studenom, kada ne treba pretpostaviti da ćete dobiti nekoliko savršeno sunčanih dana zaredom. Za putovanje od četiri ili pet dana Malta ima smisla ako je more važno, ali nije jedini razlog putovanja.
Praktična slika triju jesenskih mjeseci prilično je jasna. Rujan je još punopravni mjesec za plažu: vrlo topla voda, visoke temperature i gotovo sva infrastruktura radi. U listopadu more ostaje toplo i zrak je često ugodan, ali treba pažljivije pratiti vjetar i kratkoročne prognoze. Studeni je i dalje zanimljiv za ljude kojima odgovara voda oko 21°C i spremni su iskoristiti najbolje sate dana; rizik od kiše, oblaka i jačeg vjetra ipak je već osjetno veći.
Malta je peta jer se mediteranska sezona ovdje produžuje duboko u jesen, a mali arhipelag omogućuje brzu reakciju na lokalne uvjete. Ipak, nije cjelogodišnja plažna destinacija u istom smislu kao južniji atlantski otoci. Najviše dobivaju putnici koji dolaze od rujna do druge polovice listopada: koriste more zagrijano tijekom ljeta, a izbjegavaju najveću vrućinu i gužvu.
Ručna prtljaga Peli Air
4. Cipar – mediteranska sezona kupanja koja se proteže duboko u jesen
Cipar je jedna od najsnažnijih europskih destinacija za one koji žele plivati dugo nakon završetka ljeta. Službeni turistički portal otoka navodi da temperatura otvorenog mora ostaje iznad 22°C od lipnja do studenog i doseže oko 27°C u kolovozu. U praksi su rujan i listopad među najboljim mjesecima za kupanje, a čak i u studenom postoje dani kada je more ugodnije nego na mnogim europskim otocima u lipnju.
Najveća prednost Cipra vidi se kada usporedite kasno proljeće s jeseni. U svibnju zrak već može biti vrlo topao, ali more se tek zagrijava nakon zime. U listopadu je obrnuto: najveća vrućina popušta, ali voda zadržava energiju akumuliranu tijekom cijelog ljeta. Ako su prioritet duža plivanja, listopad je obično puno sigurniji izbor od svibnja.
To ne znači da cijeli Cipar ima iste uvjete. Zapadna obala oko Pafosa otvorenija je prema moru i za vjetrovitih dana može imati jače valove. Popularni Coral Bay ima pijesak i relativno blag ulaz u vodu, dok u Kato Pafosu postoje i stjenovita mjesta za kupanje. Pafos je dobar za one koji žele kombinirati plivanje s intenzivnim razgledavanjem, ali kod izbora hotela vrijedi provjeriti ne samo udaljenost od mora nego i kakav je najbliži pristup vodi.
Jugoistok ima drukčiji karakter. Ayia Napa i Protaras poznati su po svijetlom pijesku, bistroj vodi i brojnim uvalama, od kojih su neke prirodno bolje zaštićene od jakog vjetra. Konnos Bay između Ayia Nape i Protarasa službeno se opisuje kao uvala zaštićena od snažnog vjetra. Fig Tree Bay i mnoge plaže oko Ayia Nape daju velik izbor prema uvjetima toga dana. Za putnika kojem je najvažnije mirno i redovito plivanje, jugoistočna obala jedan je od najjednostavnijih izbora na otoku.
Larnaca nudi drukčiji kompromis. Plaže u gradu i okolici lako su dostupne, a Mckenzie Beach ima plitku vodu i punu infrastrukturu. Za kratki boravak bez unajmljenog automobila to je dobra baza, posebno ako su važni jednostavan transfer s aerodroma i kombinacija plaže, restorana i gradskog života. Limassol je centralnije smješten i dobro funkcionira kao polazište za južnu obalu. Na Cipru zato vrijedi birati ljetovalište ne samo prema vremenu nego i prema vrsti plaže koju stvarno želite.
Listopad je mjesec u kojem je prednost Cipra nad velikim dijelom Mediterana najočitija. More ostaje vrlo toplo, a temperatura zraka postaje ugodnija za šetnje i razgledavanje. Mogu se pojaviti pojedinačne epizode jakog vjetra, kiše ili oluje, ali cijelo putovanje još se razumno može planirati oko plaže. Početkom i sredinom listopada kupanje nije samo sporedna aktivnost – može i dalje biti glavni dio odmora.
Studeni traži opreznija očekivanja. Službeni klimatski podaci i dalje ga svrstavaju u razdoblje kada otvoreno more ostaje iznad 22°C, ali to ne jamči plažu svakog dana. Dani su kraći, više je oblaka i kiše, a jači vjetar može stvoriti osjećaj hladnoće nakon izlaska iz vode. Cipar u studenom odličan je za fleksibilne putnike: sunčana prognoza znači nekoliko sati na plaži, a lošije vrijeme gradove, Troodos, arheologiju ili obilazak otoka.
Zimi se prednost Cipra nad klasičnim ljetnim otocima znatno smanjuje. More se hladi i, iako klima ostaje blaga, kupanje postaje više pitanje individualne tolerancije na hladnoću nego univerzalan dio odmora. Službeni portal navodi prosječnu temperaturu mora od oko 16–17°C tijekom najhladnijih mjeseci od siječnja do ožujka. Zato Cipar nije najbolji izbor za zajamčeni zimski odmor s kupanjem; tu su jače atlantske destinacije više na ljestvici.
Za putnika iz srednje Europe važan je i izbor aerodroma. Larnaca je prirodna ulazna točka za jug i jugoistok, posebno za Larnacu, Ayia Napu i Protaras, dok Pafos skraćuje put do zapada. Rasporedi letova iz srednje Europe mijenjaju se sezonski, pa za jesensko putovanje vrijedi usporediti ne samo cijenu karte nego i dolazni aerodrom i cijenu transfera – a kod gustog rasporeda korisno je unaprijed znati što učiniti ako propustite let, jer izvan sezone često postoji manje alternativa. Na kratkom putovanju dva ušteđena sata transfera mogu vrijediti više od male razlike u cijeni avionske karte.
Cipar je četvrti jer neobično dugo produžuje mediteransko ljeto. Od lipnja do listopada kupanje može biti vrlo važan dio putovanja, a studeni još daje realnu šansu za toplo more i manje turista. Prava granica dolazi tek zimi, kada voda postaje prehladna za većinu ljudi koji žele dulje plivati. Ako je cilj što kasnije jesensko kupanje u još uvijek stvarno toplom Mediteranu, Cipar je jedan od najboljih izbora u Europi.
Predana prtljaga Peli Air
3. Madeira – kupanje cijele godine, ali ne na klasičan mediteranski način
Madeira je tako visoko na ljestvici ne zato što je Atlantik ljeti neobično topao, nego zato što se njegova temperatura tijekom godine relativno malo mijenja. Službene turističke informacije za otok navode oko 18°C zimi i do približno 24°C ljeti na južnoj obali. To je posve drukčiji sezonski model od Cipra ili Rodosa: usred ljeta more nije jednako vruće, ali zimi nema ni tako velikog pada. Za aktivnog plivača koji prihvaća svježiji Atlantik kupanje je realno gotovo cijele godine.
Riječ „kupanje“ ipak treba pravilno razumjeti. Madeira nije otok na kojem se siječanj osjeća kao srpanj na Mediteranu. Zimi je zrak uz obalu blag, ali nakon izlaska iz vode za oblačnog ili vjetrovitog dana može biti prilično svježe. Cjelogodišnje kupanje ne znači da svaki mjesec možete satima ležati na vrućoj plaži. U siječnju ili veljači plivanje je više dio dnevnog programa uz planinarenje, razgledavanje i obilazak otoka, a ne jedina aktivnost.
Izbor obale vrlo je važan. Službeni klimatski podaci naglašavaju da je jug općenito topliji i suši od sjevera, dok je zapad među najsunčanijim dijelovima otoka. U Funchalu i okolici lako je spojiti dobre izglede za vrijeme, infrastrukturu i pristup moru. Kompleks Lido ima izravan pristup Atlantiku i bazene s morskom vodom te se koristi i izvan ljeta. Za zimsko putovanje južna je obala najsigurnija početna točka jer je lakše pronaći sunčani vremenski prozor i brzo prijeći na drugo kupalište.
Praia Formosa na rubu Funchala nudi dugu obalu sa šljunčanim i pješčanim dijelovima, ali i dalje je riječ o otvorenom Atlantiku, pa stanje mora treba ozbiljno uzeti u obzir. U Calheti postoji mala umjetna pješčana plaža zaštićena lukobranima, pogodnija za one koji žele klasičniji doživljaj plaže. Machico na istoku također ima pješčanu plažu i dobru gradsku infrastrukturu. Madeira nagrađuje mobilnog putnika: umjesto vezivanja za jedno mjesto, bolje je provjeriti vrijeme, vjetar i valove pa odabrati najbolju lokaciju za taj dan.
Na sjeveru je obala divljija. Službeni materijali Madeire opisuju sjeverno more kao dinamičnije, dok se na jugu češće nalaze mirniji uvjeti. Upravo zato prirodni oceanski bazeni imaju tako važnu ulogu u lokalnoj kulturi kupanja. Najpoznatiji su u Porto Monizu, gdje vulkanske stijene stvaraju bazene koji se prirodno pune morskom vodom. Sličnih mjesta ima i u Seixalu. Prirodni bazen smanjuje izravan udar otvorenih valova, ali ne uklanja utjecaj Atlantika; pri velikom valovanju neka se mjesta mogu zatvoriti i lokalna upozorenja uvijek treba poštovati.
To razlikuje Madeiru od otoka na kojima turisti uglavnom biraju između pješčanih uvala. Ovdje kupanje može značiti silazak ljestvama s betonske platforme, plivanje uz stjenovitu obalu, korištenje prirodnog bazena ili posjet maloj plaži. Ako očekujete široku traku svijetlog pijeska točno ispred hotela, Madeira može razočarati. Mnogo je bolja za plivače nego za one koji odmor na plaži poistovjećuju isključivo s velikom pješčanom plažom. Ako vam je pijesak obavezan, bazu treba birati pažljivije ili razmotriti susjedni Porto Santo.
Praktične razlike između vrsta kupanja mogu se sažeti ovako.
| Vrsta kupanja | Udobnost | Izloženost valovima | Za koga? |
|---|---|---|---|
| Otvoreni Atlantik | Najviše ovisi o vremenu i temperaturi | Najveća | Za sigurne plivače koji prate stanje mora |
| Zaštićeni kupališni kompleks | Lakši pristup i predvidljiviji uvjeti | Manja, ovisno o konstrukciji i lokaciji | Za obitelji i one koji vole mirnije plivanje |
| Prirodni morski bazen | Dobra alternativa na stjenovitoj obali | Stijene smanjuju udar, ali Atlantik i dalje ima velik utjecaj | Za one koji žele spojiti plivanje s karakterističnim krajolikom otoka |
Ljeti se razlika naravno osjeti. More od oko 23–24°C omogućuje dulji boravak u vodi, a topliji zrak čini kupanje ugodnijim i onima osjetljivijima na hladnoću. Zimi približno 18–19°C već traži veću toleranciju. Najveća prednost Madeire zato nije maksimalna temperatura nego stabilnost: između kolovoza i veljače uvjeti u vodi mijenjaju se manje nego na mnogim mediteranskim otocima.
Tjedan u siječnju ili veljači najbolje je planirati kao aktivan odmor s mogućnošću kupanja, a ne kao sedam isključivo plažnih dana. Ujutro možete provjeriti uvjete na jugu i zapadu, izabrati Lido, Calhetu ili drugo zaštićeno mjesto, a ostatak dana posvetiti levadama, vidikovcima ili Funchalu. Kod velikih valova nema smisla forsirati kupanje. Na Madeiri mogućnost plivanja ostaje cijele godine, ali sigurnost i udobnost ovise o konkretnom danu i dijelu obale. Upravo ta cjelogodišnja upotrebljivost donosi otoku treće mjesto.
2. Tenerife – Atlantik dostupan cijele godine, ali zimi treba pažljivo birati obalu
Tenerife je jedna od najjednostavnijih europskih destinacija za one koji žele ući u more i usred zime. Službene turističke informacije otoka navode da se temperatura vode tijekom godine kreće od oko 19°C zimi do 26°C ljeti. To nisu vrijednosti vrlo toplog Mediterana u kolovozu, ali upravo mali sezonski pad daje Tenerifeu veliku prednost. Kada se Kreta, Rodos i Cipar zimi jasno ohlade, Atlantik ovdje ostaje dostupan ljudima kojima odgovara voda od oko 19–20°C.
To ne znači da je Tenerife zimi isti kao ljeti. U siječnju ili veljači najveće ograničenje obično nije temperatura mora nego vrijeme nakon izlaska iz vode. Dugoročni klimatski podaci za područje aerodroma Tenerife Sur pokazuju prosječne dnevne maksimume oko 22°C u siječnju i veljači te vrlo malo kišnih dana. Na jakom suncu i zaštićenoj plaži može se osjećati znatno toplije, ali oblaci ili vjetar brzo smanjuju ugodu. Zimi je bolje očekivati nekoliko dobrih sati za plažu nego zajamčenu toplinu tijekom cijelog dana.
Geografija otoka presudna je. Planine i prevladavajući pasati stvaraju vrlo snažan kontrast između sjevera i juga. Službeni klimatski podaci za Tenerife pokazuju da je jug suši i sunčaniji, dok je sjever vlažniji i češće pod oblacima koje donose pasati. Ako u prosincu, siječnju ili veljači putujete prvenstveno radi kupanja, potragu za smještajem obično je najbolje početi na jugu ili jugozapadu, a ne u najzelenijim dijelovima otoka.
Costa Adeje, Los Cristianos i Playa de las Américas čine najočitiju zonu za zimsko kupanje. Tamo ima mnogo uređenih plaža, šetnica i uvala različito izloženih vjetru. Plaže poput Las Vistasa ili Fañabéa poznate su po mirnijim uvjetima i punoj infrastrukturi, što je zimi još važnije nego ljeti. To što pješice ili kratkom vožnjom možete doći do više plaža omogućuje prilagodbu lokalnom vjetru i valovima, umjesto da cijeli dan ovisi o jednom dijelu obale.
El Médano traži drukčiji pristup. Mjesto je snažno povezano s windsurfingom i kitesurfingom upravo zato što je vjetar tamo često prisutan i ponekad jak. Za nekoga tko traži mirno plivanje to nije automatski najbolji izbor samo zato što se nalazi na sunčanom jugu. Taj primjer dobro pokazuje zašto pravilo „jug je bolji“ nije dovoljno za Tenerife. Odlučuju konkretna plaža, njezina zaštićenost i dnevna prognoza vjetra i valova.
Sjever ima grublji atlantski karakter. Tamo su spektakularne plaže s crnim pijeskom i prirodni bazeni, ali na otvorenim dijelovima valovi mogu biti snažniji. Službene turističke informacije navode da su sjever i sjeverozapad češće izloženi većem valovanju, dok su jug i jugozapad uglavnom mirniji. Prirodni bazeni poput Charco de La Laja mogu biti zanimljiva alternativa, ali i ondje pri velikim valovima treba poštovati zatvaranja i lokalna upozorenja.
Ako gledamo samo temperaturu vode, kraj ljeta i jesen i dalje su najbolji, kada Atlantik doseže približno 24–26°C. U tom razdoblju Tenerife po maksimalnoj toplini zaostaje za nekim mediteranskim otocima, ali to nije poanta. Prednost se pojavljuje od prosinca do ožujka. Usred zime plivanje se i dalje realno može planirati kao dio svakog sunčanog dana, dok na Cipru ili Rodosu isti plan puno više ovisi o toleranciji na hladnoću i sreći s vremenom.
Usporedba zimskog Tenerifa i jesenskog Cipra pokazuje dva različita sezonska modela. U listopadu ili čak studenom Cipar može imati mnogo toplije more i ponuditi „ljetniji“ osjećaj kupanja. No ako je putovanje u siječnju, Tenerife je ukupno pouzdaniji: temperatura zraka, sunce, infrastruktura i relativno blag Atlantik. Nije za one koji u siječnju zahtijevaju 24–25°C u vodi, ali je vrlo snažan izbor za one koji žele stvarno vrijeme na plaži i mogućnost plivanja bez čekanja ljeta.
Iz srednje Europe Tenerife je prilično lako dostupan za tako južnu destinaciju. Aktualna mreža ruta aerodroma Tenerife Sur uključuje izravne veze s brojnim srednjoeuropskim aerodromima, velikim čvorištima i regionalnim zračnim lukama, kroz redovne i charter letove ovisno o sezoni. Konkretni se polasci mijenjaju i treba ih provjeriti za svoj datum – a budući da su mnoge linije low-cost ili charter, vrijedi unaprijed provjeriti možete li imati dvije ručne prtljage prije nego što pretpostavite da će sva oprema za plažu letjeti besplatno. Alternativa su letovi s presjedanjem preko većih europskih ili španjolskih čvorišta. Za odmor usmjeren na kupanje Tenerife Sur najlogičniji je aerodrom jer je mnogo bliže najpouzdanijoj zimskoj zoni na jugu.
Drugo mjesto rezultat je neobičnog kontinuiteta sezone. Tenerife ne nudi uvijek najtopliju vodu, ali ima smisla razmišljati o kupanju u svakom mjesecu godine. Postoji jedan uvjet: zimi treba svjesno birati obalu i ne tretirati cijeli otok kao jednu klimu. Ako je prioritet kupanje od prosinca do ožujka, jug i jugozapad daju puno veću šansu za dobre uvjete od slučajno izabranog mjesta na sjeveru. Upravo kombinacija blagog Atlantika, sunčanog juga i cjelogodišnje infrastrukture ostavlja Tenerife tek malo iza prvog mjesta.
Vodootporni dodaci Peli
1. Gran Canaria – najpotpunija cjelogodišnja destinacija za kupanje na ljestvici
Gran Canaria pobjeđuje ne zato što ima najtopliju vodu u Europi, nego zato što spaja tri kvalitete posebno vrijedne izvan ljeta: blag Atlantik, vrlo sunčanu mikroklimu juga i velik broj plaža koje funkcioniraju tijekom cijele godine. Službeni turistički portal otoka navodi temperaturu mora oko 18°C u najhladnijem razdoblju i približno 22°C tijekom velikog dijela godine. Za nekoga tko je naviknut na Cipar u kolovozu to nije vruća voda, ali prednost je drugdje: čak i u siječnju kupanje ostaje realan dio odmora.
Najvažnija prednost je mikroklima. Gran Canaria je planinska, a sjeveroistočni pasati udaraju u visoku unutrašnjost otoka. Zbog toga se na sjeveru i na većim nadmorskim visinama češće skupljaju oblaci i vlaga, dok je južna obala jasno suša i sunčanija. Zimski odmor za kupanje u Puerto Ricu i boravak na sjeveru otoka zato nisu klimatski jednaki, iako udaljenosti nisu velike.
Klasični turistički pojas proteže se od San Agustína i Playa del Ingléssa preko Maspalomasa i Melonerasa prema jugozapadnoj obali. Maspalomas nudi ogroman prostor, dine i dugu pješčanu plažu koja se nastavlja prema Playa del Inglésu. Odličan je za one koji vole šetnje i otvorene plaže, ali pri jačem vjetru takav izloženi prostor može biti manje ugodan od malog zaštićenog zaljeva. Zimi zato vrijedi gledati ne samo temperaturu nego i koliko je mjesto zaklonjeno od vjetra, jer to često odlučuje hoćete li nakon plivanja ugodno ostati na plaži.
Zapadnije se nalaze Puerto Rico i Amadores. Puerto Rico leži u dubokoj dolini koja se spušta prema obali i već je dugo jedno od najpoznatijih cjelogodišnjih ljetovališta otoka. Amadores ima umjetno oblikovanu zakrivljenu uvalu i više je usmjeren na miran odmor. Upravo takva mjesta pokazuju praktičnu prednost Gran Canarije nad nekim drugim atlantskim otocima: možete izabrati ne samo sunčanu obalu nego i zaštićeniji tip plaže. Za obitelji s djecom ili ljude koji ne vole jake valove to može biti važnije od razlike od jednog stupnja u prosječnoj temperaturi vode.
Ljeti Gran Canaria ne mora nužno pobijediti Cipar, Rodos ili Maltu. Mediteran tada može biti osjetno topliji, pa je ljudima osjetljivima na hladnoću lakše dugo ostati u vodi. Ova ljestvica, međutim, govori o duljini sezone. Kada mediteranski otoci u jesen postupno gube vremensku stabilnost, a zimi im se more jasno ohladi, na jugu Gran Canarije nema jednako oštre granice između plažne sezone i izvansezone. Ljetovališta rade, plaže ostaju dio svakodnevice, a sunčan zimski dan može biti punopravni dan uz ocean.
Ipak, ne treba obećavati siječanjsko ljeto u mediteranskom smislu. Atlantik od oko 18–20°C nekome će biti odličan za aktivno plivanje, a drugome jasno prehladan. Postoje i oblačni, vjetroviti dani te dani s velikim valovima. Gran Canaria pruža vrlo veliku šansu za zimsko kupanje, ali ne jamči tropsku temperaturu vode. Snaga joj je u broju dana kada se kupanje realno može planirati i u mogućnosti promjene plaže ako su lokalni uvjeti lošiji.
Zanimljiv kontrast južnim ljetovalištima je Las Palmas de Gran Canaria. U samom centru velikog grada nalazi se Playa de Las Canteras, duga urbana plaža koju lokalno stanovništvo koristi cijele godine. Dio zaljeva zaštićen je prirodnom stjenovitom barijerom La Barra koja u odgovarajućim uvjetima smanjuje valove bliže obali. Las Canteras omogućuje kombinaciju kupanja s punim gradskim životom: restoranima, javnim prijevozom, kulturom i šetnicom. Zimi sjeveroistok ipak može imati više oblaka od Maspalomasa ili područja Mogána, pa oni koji putuju prije svega zbog sunca i dalje trebaju preferirati jug.
Gran Canaria odgovara vrlo različitim skupinama. Obitelji mogu birati mirnije uvale s punom infrastrukturom, stariji putnici dobivaju blage temperature bez ekstremne ljetne vrućine, a aktivni posjetitelji mogu spojiti kupanje s planinarskim rutama. Za nekoga tko u siječnju ili veljači bježi od srednjoeuropske zime privlačna je i sama neprekidnost svakodnevnog života u ljetovalištima: nema dojma, tipičnog za neka mediteranska obalna mjesta, da je sezona završila mjesecima ranije.
Ako je zimsko kupanje prioritet, baze se mogu podijeliti ovako:
- Puerto Rico i Amadores – za one koji daju prednost sunčanoj jugozapadnoj obali, zaštićenim uvalama i jednostavnom danu na plaži.
- Maspalomas i Meloneras – za one koji žele spojiti plivanje s dugim šetnjama, velikim otvorenim prostorom i širokom infrastrukturom.
- Playa del Inglés – za putnike koji žele vrlo velik izbor hotela, restorana i usluga uz široku plažu.
- Las Palmas i Las Canteras – za one koji više vole gradski odmor sa svakodnevnim kupanjem nego boravak u klasičnom ljetovalištu.
Prvo mjesto Gran Canarije temelji se dakle na ravnoteži, a ne na jednom klimatskom rekordu. Ljeti u Europi postoje toplija mora, u jesen Cipar može ponuditi „ljetniju“ temperaturu vode, a Madeira ima vlastiti model cjelogodišnjeg kupanja. No kombinacija sunčanog juga, velikog izbora različitih plaža, blagog Atlantika i cjelogodišnje infrastrukture najbolje odgovara na pitanje na kojem otoku sezona kupanja gotovo nikada ne nestaje iz kalendara.
Koji otok odabrati za kupanje u svibnju, listopadu, studenom i zimi?
Ovu ljestvicu najbolje je čitati prema mjesecu putovanja, a ne samo prema prvom mjestu. Gran Canaria pobjeđuje zahvaljujući cjelogodišnjoj stabilnosti, ali nije nužno najbolji izbor u svakom razdoblju. U svibnju i u jesen mediteranske destinacije imaju vlastite prednosti, dok od prosinca do ožujka prednost Atlantika postaje sve jasnija. Važno je i očekujete li stvarno toplu vodu ili vam je dovoljno moći plivati tijekom sunčanih dana.
Najbolji izbor za kasno proljeće i jesen
U svibnju je Cipar najjači izbor za one kojima je more glavni prioritet. Na Rodosu i Kreti na kopnu već mogu biti vrlo topli dani, ali voda je još hladnija nego nakon ljeta. Malta također ulazi u sezonu, ali svibanj je bolje promatrati kao početak redovitih mogućnosti za kupanje, a ne kao puno plažno ljeto. Očekivanja iz listopada ne možete jednostavno prebaciti na drugu stranu kalendara jer se more zagrijava mnogo sporije od zraka.
U rujnu se situacija okreće u korist cijelog Mediterana. More na Cipru, Rodosu, Kreti i Malti grijalo se tijekom cijelog ljeta, a temperatura zraka i dalje podržava plažne dane. Rujan je najuniverzalniji mjesec za kupanje u cijeloj ljestvici: destinaciju tada možete birati više prema cijeni, karakteru otoka i gužvi nego prema temperaturi mora – slično kao u našoj usporedbi Italije i Španjolske za prvo putovanje u inozemstvo, gdje stil i logistika često znače više od same klime.
Listopad jasnije razdvaja otoke. Cipar ostaje na vrhu jer službeni klimatski podaci pokazuju da temperatura otvorenog mora ostaje iznad 22°C sve do studenog. Malta, Rodos i Kreta i dalje mogu ponuditi vrlo dobro kupanje, osobito u prvoj polovici mjeseca, ali češće treba računati na vjetar, kišu i kraća razdoblja lošijeg vremena. Za listopadski odmor kojem je topla voda glavni cilj Cipar je najsigurniji izbor.
U studenom se razlika dodatno povećava. Cipar i dalje može ponuditi more blizu granice ugode za mnoge turiste, dok na Malti, Rodosu i Kreti vrijeme iznad vode sve češće postaje glavni problem. Upravo tada Kanarski otoci počinju izgledati logično: ocean je hladniji od jesenskog Mediterana, ali šansa za sunčan dan na plaži je veća.
Najbolji izbor od prosinca do ožujka
Zimi Cipar, Malta, Rodos i Kreta mogu imati prekrasne dane, ali više nisu dovoljno pouzdani za redovito kupanje prosječnog turista. Madeira održava temperaturu oceana otprilike od 18°C zimi do oko 24°C ljeti, pa plivanje ostaje moguće tijekom cijele godine. To je vrlo dobar kompromis za one koji žele kombinirati vodu s planinarenjem i razgledavanjem – isti stil putovanja koji nagrađuje manje očita mjesta, kao na našem popisu zanemarenih mjesta u Toskani na kopnu, umjesto svakodnevnog višesatnog boravka na plaži.
Zimi su najjači Gran Canaria i Tenerife. Službeni podaci za Tenerife navode godišnji raspon temperature mora oko 19–26°C, dok Gran Canaria zimi ostaje oko 18°C i ima relativno blag Atlantik tijekom ostatka godine. Još je važnija mikroklima: jug i jugozapad oba otoka daju veću šansu za sunčano vrijeme na plaži od vlažnijeg sjevera. U siječnju ili veljači zato je važnija vjerojatnost uspješnog dana za kupanje nego rekordno visoka temperatura vode.
Obitelj s malim djetetom zimi će se obično bolje osjećati u zaštićenim uvalama južne Gran Canarije ili u jesen na mirnijim plažama jugoistočnog Cipra. Aktivni putnik može izabrati Madeiru, gdje se kupanje prirodno kombinira s planinarenjem, ili Tenerife, gdje se plaža, planine i obilazak otoka lako spajaju u jedan plan.
Gdje letjeti ako je temperatura vode važnija od temperature zraka?
Ako je osjećaj toplog mora najvažniji, najbolja razdoblja ostaju kraj ljeta i jesen. Cipar u rujnu i listopadu nudi najsnažniju kombinaciju toplog mora i još uvijek vrlo dobrih uvjeta na kopnu. Rodos, Kreta i Malta slijede vrlo blizu, osobito u rujnu. Kanarski otoci pobjeđuju duljinom sezone, ali njihov Atlantik ostaje hladniji od Mediterana zagrijavanog cijelo ljeto.
Na putovanju od četiri ili pet dana predvidljivost postaje još važnija. Jedna fronta u listopadu na Kreti može oduzeti velik dio odmora, dok zimska Gran Canaria daje veću šansu da negdje na jugu pronađete sunčan kutak. Što je boravak kraći, to su važniji stabilnost vremena, izbor obale i trajanje transfera s aerodroma.
Najvažnije razlike između sedam destinacija mogu se sažeti u tablici.
| Otok | Realno razdoblje s najlakšim uvjetima za kupanje | Karakter temperature mora | Najbolji mjesec izvan školskih praznika | Glavno ograničenje | Najbolji profil putovanja |
|---|---|---|---|---|---|
| Gran Canaria | Praktički cijele godine | Stabilan Atlantik, ljeti hladniji od Mediterana | Siječanj ili veljača | Hladnija voda i lokalni vjetar | Zimski odmor na plaži |
| Tenerife | Praktički cijele godine | Oko 19–26°C tijekom godine | Siječanj ili veljača | Velike razlike među obalama | Plaža u kombinaciji s razgledavanjem |
| Madeira | Cijele godine za one kojima odgovara hladnija voda | Oko 18–24°C | Listopad | Valovi i malo klasičnih pješčanih plaža | Aktivan odmor s kupanjem |
| Cipar | Najpouzdanije od kasnog proljeća do studenog | Vrlo toplo more nakon ljeta | Listopad | Jasno hlađenje vode zimi | Jesenski odmor s kupanjem |
| Malta | Od kasnog proljeća do kasne jeseni | Dugo zadržava ljetnu toplinu | Listopad | Jesenski vjetar i promjenjivo vrijeme | Kupanje u kombinaciji s razgledavanjem |
| Rodos | Od kasnog proljeća do jeseni | Najbolje od ljeta do početka jeseni | Rujan ili početak listopada | Vjetar i nestabilnost kasno u jesen | Produženje grčkog ljeta |
| Kreta | Od kasnog proljeća do jeseni | Voda je toplija u jesen nego u proljeće | Rujan | Velike lokalne razlike | Plaža i istraživanje otoka |
Gran Canaria i Tenerife pobjeđuju kontinuitetom sezone, Madeira mogućnošću kupanja tijekom cijele godine, a Cipar temperaturom mora kasno u jesen. Malta, Rodos i Kreta najjači su za one koji žele produžiti ljeto na rujan ili listopad, ali zimi ne pružaju jednaku redovitost. Zato je najbolje prvo odabrati mjesec putovanja i željenu temperaturu vode, a tek onda konkretan otok.
